U sklopu Festivala znanosti učenicima 3.b razreda naše gimnazije predavanje je održao Igor Mikloušić, evolucijski psiholog zaposlen na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar kao znanstveni novak i asistent na Hrvatskim studijima gdje predaje parapsihologiju i evolucijsku psihologiju. Trenutno je na Oxfordu kao stipendist Centre for Anthropology and Minda.

Uvodno nas je predavač ukratko upoznao sa životom i djelom Charlesa Darwina, o čemu ćemo mi više učiti tek dogodine. On je tvorac teorije o evoluciji živih bića koja kaže da u prirodi svaka vrsta rađa više jedinki nego što se može održati na životu. Pritom dolazi do borbe za opstanak u kojoj preživljavaju i dalje se razmonožavaju jedinke bolje prilagođene uvjetima okoline. Razlikuju se dva mehanizma: prirodna i seksualna selekcija.
Prirodna selekcija je proces kojim biološki osobine postaju više ili manje česte u populaciji zbog stalnog djelovanja na opstanak ili reprodukciju njihovih nositelja, dok Darwin seksualnu selekciju definira kao posljedicu borbe između jedinki jednog spola, uglavnom muškog, za posjedovanje jedinki drugog spola. Mikloušić naglasak stavlja na seksualnu selekciju. Spomenuo je i termin “odbjegle seksualne selekcije” koju je objasnio na primjeru paunova repa. Rep zahtijeva mnogo energije za rast i održavanje, smanjuje agilnost ptice te povećava vidljivost same životinje pred predatorima, no bogatiji rep mu je automatska prednost pri izboru koji obavlja ženka.
Na pitanje je li uspjeh dio naslijeđa predavač odgovara niječno. Ono što nasljeđujemo samo je potencijal. Ljudi nisu predodređeni za uspjeh ili neuspjeh, no istina jest da je ljepšim ljudima lakše u životu jer je veća mogućnost da će biti izabrani i primjećeni.
Mladi nam je znanstvenik progovorio i o razumijevanju incesta u vezi s evolucijom. Naime, ako se dvije jedinke povezane istim genima razmnožavaju, ne stvara se novi genetski materijal, a mutacija se ponavlja generacijama.
Također nam je opisao pokus kojim se željelo utvrditi kako kod ljudi miris utječe na privlačnost  pripadnika drugog spola. Pokazalo se da su muškarcima redovito bili privlačni mirisi osoba čiji su genetski materijali različitiji.
Prijateljskim pristupom i jasnim izlaganjem ovaj mladi znanstvenik održao nam je zanimljivo predavanje čija je jedina mana bila stiska s vremenom. Razbivši barijere o znanosti kao dalekoj i neshvatljivoj, Igor Mikloušić, kao i čitav projekt Festivala znanosti, korak po korak ispunjavaju glavni cilj – popularizaciju znanosti među mladima.

Izvijestila: Petra Buljan, 3.b

Slike