Student 2. godine Fizi?kog fakulteta Univerziteta u Beogradu Milija Jovi?i? odr�ao je predavanje u?enicima 1.a i 2.b razredu na�e gimnazije na temu "Koliko malo znamo?". Do?arao je slu�ateljima kako je fizika napredovala kroz povijest, osobito u posljednjih stotinjak godina. Istovremeno ima jo� mnogo nepoznanica.

Predava? je govorio o valnim duljinama svjetla te kako su one utjecale na razna otkri?a. Tako je otkri?em mikroskopa napravljen veliki napredak, infracrvenim zrakama znanstvenici su vidjeli vi�e, a rendgenskim zrakama najvi�e. No, kako je i sam Jovi?i? rekao, daljnjim istra�ivanjem odgovaramo na neka pitanja, ali i nailazimo na nova na koja tek treba odgovoriti. Koliko je fizika napredovala, govori i ?injenica da su najpoznatiji fizi?ari prije 50-ak godina mogli imati ?itav pregled te znanosti u svojoj glavi, no danas je fizika podijeljena u mnoge manje cjeline tako da je gotovo nemogu?e znati sve. Na kraju izlaganja prisutna publika nagradila je predava?a pljeskom te su tako pokazali da im je predavanje bilo zanimljivo.

Izvijestio: Andrija Plav�a, 2.b

�

Kako malo znamo

Tijekom povijesti ?ovjek je postavljao hipoteze te, zasnivaju?i na njima teorije, spoznao mnogo toga. Po?ev�i od onoga vidljivog, do�ao je do atoma, ali i�ao je sve do najelementarnijih ?estica � kvarkova. A negdje izme?u valnim duljinama podijelio je spektar. Osim sedam boja spektra otkrio je i infracrveno zra?enje. Otkrio je i x-zrake kojima se koristi u astronomiji, biologiji (to?nije u promatranju molekula, npr. DNA) te u medicini. Otkri?em gama zra?enja, ina?e nevidljiva, ali iznimno opasna i ujedno va�na, omogu?eno nam je slu�anje svemira (razni signali i titraji). Naposljetku tu su i ve?e valne duljine - radio valovi koji bi mogli biti i dokazom postojanja inteligencije izvan Zemlje.
Tijekom povijesti ?ovjek je izumio mno�tvo naprava koje mu poma�u u raznim mjerenjima i svaki od njih ima svoj mjerni opseg. Bizarno je da i sam ?ovjek mjerni instrument sa svojim mjernim opsegom pa tako ?uje od 16 Hz do 20 tisu?a Hz, mo�e razlikovati toplo i hladno do odre?enih granica, vidi odre?ena valna zra?enja�
Na shvatljiv i zanimljiv na?in upoznali smo dijelove spektra, gra?u atoma, mno�tvo znanstvenika va�nih za razvoj razli?itih znanstvenih podru?ja, niz znanstvenih revolucija predvo?enih ljudima koji nisu bili tako ozbiljno nepristupa?ni kako ih mi do�ivljavamo. Napokon, razumjeli smo i �to zna?i kad nam ka�u da znanost ne mora biti dosadna.
I da, zaklju?ak je da uistinu malo znamo. Najbolji primjer tome vjerojatno bi bila ?injenica da nitko ne zna odgovor na pitanje kako avion leti. A gdje su tek ona, nazovimo ih, temeljna ljudska pitanja kao �to su: �to je bilo prije Velikog praska i jesmo li sami u svemiru? Ima jo� toliko pitanja na koja ne znamo odgovor, ali nasre?u i toliko godina da odgovore na njih pronalazimo i postavljamo nova.

Izvijestila: Petra Maglica, 1.a

Slike