UNESCO-v manifest za školske knjižnice |
Školska knjižnica pruža obavijesti i spoznaje bitne za uspješno uključivanje u suvremeno društvo koje se temelji na znanju i informacijama. Školska knjižnica omogućuje učenicima stjecanje vještina za doživotno učenje, razvija njihovu maštu i pomaže im da postanu odgovorni građani.Zadaća školske knjižnice Školska knjižnica pruža pomoć pri učenju, nudi knjige i ostalu gradu koja omogućava svim članovima školske knjižnice da razviju kritičko mišljenje i postanu stvarni korisnici obavijesti, u svim oblicima i putem svih medija. Školska knjižnica povezuje se s drugim knjižnicama i informacijskim mrežama, poštujući načela UNESCO-vog Manifesta za narodne knjižnice. Knjižnično osoblje potiče uporabu knjiga i drugih izvora informacija, od umjetničkih do dokumentarnih, od tiskanih do elektroničkih, u knjižnici i izvan nje. Ovi izvori obogaćuju i dopunjuju knjige, nastavnu gradu i metodologije rada. Dokazano je da suradnja knjižničara i učitelja utječe na to da učenici postignu višu razinu pismenosti, čitanja, učenja, rješavanja problema i svladavanja informacijskih i komunikacijskih vještina. Svim članovima školske zajednice, bez obzira na dob, rasu, spol, vjeru, nacionalnost, jezik, profesionalni i društveni položaj, moraju se pružiti jednake usluge. Posebne usluge i grada moraju se osigurati onima koji nisu u mogućnosti koristiti uobičajene knjižnične usluge i gradu. Korištenje usluga knjižnice i pristup zbirkama mora se temeljiti na Općoj deklaraciji UN-a o ljudskim pravima, a korisnik ne smije biti izložen bilo kakvom obliku ideološke, političke ili vjerske cenzure, kao ni tržišnim pritiscima. Financiranje, pravni propisi i mreže Školska knjižnica je osnova svake dugoročne strategije razvoja pismenosti, obrazovanja, pružanja informacija, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja. Za rad školskih knjižnica odgovorne su lokalna, regionalna i državna uprava koje, shodno tome, moraju izraditi odgovarajuće pravne propise i utvrditi razvojne planove. Financiranje školske knjižnice - za stručno osoblje, nabavu grade i opremu - mora biti redovito i dostatno, a knjižnične usluge besplatne. Školska knjižnica surađuje s ostalim knjižnicama na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini i sastavni je dio informacijske mreže. Kada školska knjižnica dijeli sredstva i izvore s drugim vrstama knjižnica, npr. narodnom knjižnicom, jedinstveni ciljevi školske knjižnice moraju biti priznati i zadržani. Ciljevi školske knjižnice Školska knjižnica je sastavni dio obrazovnog procesa. Temeljne zadaće školske knjižnice, bitne za razvijanje pismenosti, informatičke pismenosti, poučavanja, učenja i kulture, su sljedeće:
Školska knjižnica ce ispunjavati te ciljeve razvojnom politikom i unapređenjem službi, odabirom i prikupljanjem grade, osiguravanjem fizičkog i intelektualnog pristupa odgovarajućim izvorima informacija, poučavanjem i zapošljavanjem stručnog osoblja. Osoblje Školski knjižničar je član stručnog osoblja, odgovoran za vođenje i planiranje rada u školskoj knjižnici, a pomaže mu odgovarajuće osoblje gdje je i koliko je to moguće, zajednički radi s ostalim članovima školske zajednice i povezuje se s narodnim i drugim knjižnicama. Unutar nacionalnog, pravnog i financijskog okvira, uloga školskoga knjižničara razlikovat ce se ovisno o materijalnim mogućnostima, nastavnom planu i programu škole. Unutar tog specifičnoga konteksta, postoje opća znanja: o gradi, knjižnici, informacijskom menadžmentu i poučavanju koja su neophodna ukoliko školski knjižničar želi učinkovito razvijati i obavljati knjižničnu djelatnost. U rastućem informatičkom okruženju, školski knjižničar mora planirati i znati koristiti različite informacijske vještine, te u tome poučiti i nastavnike i učenike. Zbog toga se mora neprestano stručno usavršavati. Rad i upravljanje Za osiguravanje učinkovitog i odgovornog rada potrebno je sljedeće:
Provođenje Manifesta Pozivaju se vlade da putem svojih ministarstava odgovornih za obrazovanje razvijaju strategiju, vode politiku i donose planove u koje ce biti ugrađena načela ovoga Manifesta. U planove treba uključiti i širenje Manifesta putem osnovnih programa školovanja učitelja i knjižničara, kao i programa stalnog stručnog usavršavanja.
|