U?enica IV. b razreda Matea Ran?i? osvojila je stipendiju koju joj je dodijelio Goethe institut, te tako dobila sam priliku 2. kolovoza oti?i u ljetnu kolu u njema?ki grad Bielefeld. Profesorica njema?kog jezika Mihaela Milo primjetila je trud i zalaganje u?enice na satovima njema?kog jezika te ju je obavijestila o mogu?nosti dobivanja stipendije, a sve to je bilo potrebno jest napisati motivacijsko pismo Goetheinstitutu. Nekoliko tjedana kasnije Matea je dobila obavijet da je primljena. U Njema?koj je provela tri tjedna.

To mi je iskustvo pomoglo da upoznam vrnjake iz cijelog svijeta i njihovu kulturu. Naravno, krajem drugog tjedna pisala sam i poloila B2 koji mi moe biti od velike pomo?i u budu?nosti . Test sam rijeila s velikim uspijehom.
Nakon tri provedena tjedna u Njema?koj vratila sam se s nevjerojatno lijepim uspomenama jer sam stekla nove prijatelje. Svaki sam dan prisustvovala ?etverosatnoj nastavi gdje smo na njema?kom jeziku vodili rasprave, u?ili gramatiku i prolazili kroz pripreme za dolaze?i ispit. Nastava nam uop?e nije bila dosadna, tovie, uivala sam jer se nastava temeljila na principu raspravljanja o svakodnevnim ivotnim temama koje nas zanimaju to nam je davalo osje?aj da ne u?imo za kolu nego za ivot.
Ostali stipendisti su dolazili iz raznih zemalja, sa svih strana svijeta. Iz europskih zemalja dolazili su iz Francuske, Ma?arske,Ukrajine. Iz Azije su doli nai vrnjaci iz Indonezije, Kine, Sri Lanke, iz Afrike vrnjaci iz Malawie, Egipta, Gibuttija... Bilo ih je puno, da bismo ih lake zapamtili smiljali smo nadimke za njih. Djevojku sa namrtenim izrazom lica zvali smo Veseljka, mladi Kinez koji je ?esto nosio kabanicu duginih boja dobio je nadimak Spektar. Drugog Kineza nazvali smo a zbog odijela-pidame ahovskog uzorka kojeg je nosio svaki dana, a djevojku iz Egipta zbog njene ljepote nazvalie smo Pocahontas.
Svi stipendisti bili su smjeteni u modernom opremljenom internatu u sklopu kojeg smo imali jo i igraonicu, cafe bar, kantinu te veliko igralite koje je okruivalo cijelu zgradu. Bili smo samo desetak minuta udaljeni od centra grada, a samo nekoliko minuta od parka s jezerom i umom koju su krasile kule s vidikovcem.
Uz mnoge izlete i manifestacije sudjelovali smo i u Landerabendu. To je ve?er koju organizira Institut te svaka nacija pretstavlja svoju zemlju kroz prezentaciju, ples, pjesmu i tradicionalnu hranu.
Posjetili smo tvornicu Dr.Oetkar, muzej ?okolade, sportski muzej, vidjeli visoke gotske katedrale, kupali se u bazenima, posje?ivali kina, zabavne parkove i zooloki vrt.
Svake smo nedjelje mogli prisustvovati svetoj misi, a ?esto smo odlazili na alternativne treninge boksa, fitnessa, zumbe, wellnesa, vonju kanuuom i penjanje.
Subotom smo obilazili ve?e gradove poput Kolna i Munstera i iskoristili priliku za opingiranje i razgledavanje gradova. Nave?er bi imali partije s odre?enom temom tipa black and white party, flirt party te pidjama party.
Zadnji party bio je i najtuniji jer se odrao posljednje ve?eri .Nakon trotjednog boravka ondje, svi smo se zbliili, a rastanak nam je teko pao. Ipak, kad sam stigla na dubrova?i aerodrom shvatila sam da, iako su nai novi prijatelji na drugom kraju svijeta povezuju nas brojne i lijepe uspomene kojih ?emo se rado sje?ati te ih uvijek drati blizu srca.

Matea Ran?i?, IV.b

 

Kalendar k. godine 2017./2018.

Festival 2012

Posjetitelji od 1. 2. 2011.

DanasDanas128
Ovaj mjesecOvaj mjesec494
UkupnoUkupno957932

Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 12