Hrvatski pravopis - 1 primjerak

J. W. Goethe: Patnje mladog Werthera - 4 primjerka

Ernest Hamingway: Zbogom oružje - 4 primjerka

Dubravka Bouša: Dora Pfanova - 4 primjerka

Albert Camus: Stranac - 2 primjerka

William Shakespeare: Hamlet - 4 primjerka

Lucić-Hektorović-Zoranić: Robinja; Ribanje i ribarsko prigovoranje; Planine

- 8 primjeraka

Albert Camus: Stranac - 3 primjerka

F. M. Dostojevski: Zločin i kazna - 6 primjeraka

Moliere: Škrtac - 10 primjeraka

Hrvatsko knjižničarsko društvo ustanovilo je Dan hrvatskih knjižnica s ciljem bolje vidljivosti i prepoznatljivosti knjižnica i knjižničnih aktivnosti u javnosti, upoznavanja s mnogostrukim i važnim poslanjem i ulogom knjižnica u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedinaca i zajednice u cjelini te razgradnje stereotipnih predodžbi o knjižnicama i knjižničarima.

37. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva, održana u Tuhelju 30. rujna 2010., donijela je odluku da se 11. studenoga, na dan kada je 1960. godine Sabor NRH donio ukaz o proglašenju prvog Zakona o bibliotekama, obilježava kao Dan hrvatskih knjižnica. Donošenje toga Zakona označilo je svojevrstan novi početak i za hrvatsko knjižničarstvo, jer su postavljeni pravni temelji za planiraniji i sustavniji rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica i svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva.

Dan hrvatskih knjižnica prvi je puta obilježen 2010. godine na Interliberu, kada je predstavljena i kampanja Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu. Sjedeće, 2011. godine, središnja svečanost održana je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, kada je prikazan i film o hrvatskim knjižnicama.

Dan hrvatskih knjižnica prigodno smo obilježili i u našoj Gimnaziji. Školska knjižničarka u suradnji s profesoricom hrvatskoj jezika organizirala je nastavu u školskoj knjižnici. Učenici drugih razreda upoznali su se s poezijom hrvatskih petrarkističkih pjesnika.

FOTOGRAFIJE

Posjetite našu Knjižnicu i pogledajte koje rječnike posjedujemo!

U povodu Dana rječnika, koji se obilježava 16. listopada, na dan rođenja američkog leksikografa, pravopisnog reformatora i političara, autora djela An American Dictionary of the English Language, Noaha Webstera, prigoda je da se sjetimo prvog rječnika hrvatskoga jezika Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga/tj. hrvatskoga/ i mađarskoga, Fausta Vrančića, koji je digitaliziran i u cijelosti dostupan na portalu Digitalizirana baština Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tiskan je 1595. godine u Veneciji, sadrži 132 stranice, a u hrvatskome je stupcu toga petojezičnika približno 5800 hrvatskih riječi koje je autor usvojio najviše s čakavskoga terena svojega zavičaja, ali i iz djela pisanih drugim hrvatskim narječjima. Sve riječi pisane su velikim slovom, latinicom u kojoj su neki hrvatski glasovi zabilježeni drukčije nego što je u suvremenome jeziku. Vrančićev rječnik utjecao je ne samo na kasniju hrvatsku nego i na europsku leksikografiju.

Svaki je rječnik biblioteka, u kojoj se čuvaju sve postojeće i sve zamislive knjige. (Pavao Pavličić – Knjiški moljac)

Učenici prvih razreda trebaju doći u školsku knjižnicu po članske iskaznice.